Sastav nekoliko tela Časopisa je ažuriran. Novi Urednički tim uključuje dr Miloša Petrovića kao glavnog i odgovornog urednika, dr Ivonu Ladjevac kao zamenicu glavnog i odgovornog urednika, i mr Milana Veselicu kao sekretara Časopisa. Takođe, napravljene su promene i u Uređivačkom odboru i Izdavačkom savetu. Manja ažuriranja su izvršena i u Uputstvu za autore i odgovornostima uredništva.

Ukoliko želite da Vaš rukopis bude razmotren za neki broj 2025. godine, molimo da ga podnesete elektronskim putem (preko sajta). Potrebno je da napravite svoj nalog (ukoliko ga nemate), i pratite korake na ovom linku. Napomena: rukopisi se procesuiraju hronološki, po dinamici pristizanja.

Međunarodni problemi

Časopis „Međunarodni problemi“, osnovan 1949. godine, naučna je publikacija s najdužom tradicijom u ovom delu Evrope u domenu međunarodnih odnosa. Pored međunarodnih studija, časopis objavljuje i rezultate naučnih istraživanja iz oblasti međunarodne bezbednosti, međunarodnog prava i studija globalizacije, na srpskom i na engleskom jeziku. Prema važećoj kategorizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, „Međunarodni problemi“ se smatra međunarodnim časopisom (M23) i ubraja se među najbolje plasirane časopise u zemlji u domenu prava i politikologije.više detalja

!

Poslednji broj: Međunarodni problemi Vol. 76 No. 4/2024

Sadržaj

Napomena urednika
Međunarodni problemi, 2024 76(4):583-586
Kad moć realpolitike nadjača moć normi – proširenje Evropske unije u ćorsokaku
Međunarodni problemi, 2024 76(4):587-608
Sažetak ▼
Polazeći od pozitivnog iskustva uključivanja osnovnih načela Kopenhaških pristupnih kriterijuma (1993) na postkomunističku političku i ekonomsku demokratizaciju u prostoru srednje-istočne i baltičke Evrope, Ijan Maners je odredio ‘evropsku normativnu moć’ kao sposobnost Evropske unije da širi svoj međunarodni uticaj putem normi, pre nego putem političke moći svojih država-članica. Autor navodi da je, od početka ispoljavanja zamora za proširenjem sredinom 2000-ih, relevantnost evropske normativne moći u opadanju, te da je realpolitika ponovo postala osnovni faktor odlučivanja u spoljnoj politici Evropske unije. U nedostatku jasnih izgleda za pristupanje Evropskoj uniji, brojne političke inicijative vezane za stabilnost i bezbednost Zapadnog Balkana (ZB) ostale su bez većih rezultata. Autor zaključuje da je naglo ‘uvećanje’ procesa proširenja nakon ruske invazije na Ukrajinu (i to na zemlje koje su u manjoj meri nego ZB ispunjavale norme i standarde članstva u EU) dodatno potkopalo evropsku normativnu moć u korist (slabe) političke moći i realpolitike u odnosu s tim zemljama. takav pristup nema dobru perspektivu da obezbedi regionalnu stabilnost, efikasno promoviše mir i demokratiju, niti pruži mapu puta ka članstvu u EU.
Moć u ulozi strategije mira: Realpolitika i šatl diplomatija Henrija Kisindžera na Bliskom istoku ranih 1970-ih godina
Međunarodni problemi, 2024 76(4):609-632
Sažetak ▼
Kroz svoju šatl diplomatiju nakon Jomkipurskog rata, Henri Kisindžer, jedan od najuticajnijih i najkontroverznijih diplomata s kraja 20. i početka 21. stoljeća, odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju geopolitičkog pejzaža Bliskog istoka. Ovaj članak istražuje višedimenzionalnu i slojevitu prirodu Kisindžerove strategije, utemeljene na geostrateškim konceptima Saula Bernarda Koena. Dok je Kisindžerova misija imala za cilj da okonča neprijateljstva između Izraela i njegovih arapskih suseda, ona je takođe nastojala da smanji rastući uticaj Sovjetskog Saveza u regionu, što je ključni aspekt koji se često zanemaruje u postojećim naučnim radovima. Istražujući geopolitiku nafte, moći i uticaja kroz prizmu Karterove doktrine, ovo istraživanje ilustrira na koji način je Kisindžerova realpolitika uticala ne samo na arapsko-izraelske mirovne pregovore, nego i u kojoj mjeri je izmijenila dinamiku Hladnog rata, preoblikujući, na taj način, tok istorije.
Reforma odlučivanja Evropske unije o proširenju: Lekcije iz bugarskih i grčkih veta za Severnu Makedoniju
Međunarodni problemi, 2024 76(4):633-654
Sažetak ▼
Ovaj članak proučava Severnu Makedoniju kao primer kandidatske države čiji su napori da se pridruži Evropskoj uniji (EU) u više navrata ometani vetom nekoliko članica, uključujući Grčku, Francusku i Bugarsku. Autor tvrdi da primer Severne Makedonije ukazuje na neophodnost, ali i na izazove, povezane s reformom mehanizma donošenja odluka o proširenju EU. Iz komparativne i istorijske perspektive, ovaj rad istražuje veto pristup Grčke i Bugarske u procesu pristupanja Severne Makedonije u kontekstu preovlađujućih narativa u politici dve države-članice Evropske unije. U istraživanju se koristi analiza dokumenata i analiza diskursa. Članak pruža osvrt na logiku i svrhu nacionalnih veta, njihovu upotrebu, kao i izglede za reformu procesa donošenja odluka o proširenju Evropske unije.
Obrasci formiranja bilateralnih vojnih saveza i dinamika političkih režima u Centralnoj Evropi, 1962–2003
Međunarodni problemi, 2024 76(4):655-681
Sažetak ▼
Ovo istraživanje proučava dinamiku političkih režima kao ključne faktore koji oblikuju bilateralne vojne saveze u Centralnoj i Istočnoj Evropi od posledica Kubanske raketne krize (1962) do 2003. godine. Koristeći podatke iz baza podataka Alliance Treaty Obligations and Provisions (ATOP) i Polity IV, istraživanje istražuje statističke korelacije između tipologija vojnih saveza i političkih režima. Istraživačka pitanja uključuju istraživanje ključnih karakteristika savezništava u domenu odbrane, prirodu političkih režima u dijadama, korelacije između trajnosti saveza i nivoa demokratije, kao i uticaj promena režima na faze saveza. Analiziran je uzorak od 88 savezništava, istražujući hipoteze o odnosima kao što su trajanje saveza, kongruentnost političkih režima, asimetrija članova, odredbe ugovora i promene pre i posle Kubanske krize. Ključni nalazi ukazuju da su manje demokratske dijade imale tendenciju da održe dugotrajnije saveze, dok je hipoteza o sličnosti političkih režima u vojnim savezima dobila delimičnu statističku potvrdu. Ovaj članak doprinosi razumevanju kako dinamika političkih režima utiče na formiranje i dugovečnost saveza u regionu koji je istorijski oblikovan hladnoratovskim geopolitičkim dinamikama.
Razmatranje azijskog NATO-a: Prepreke i izazovi u njegovom uspostavljanju
Međunarodni problemi, 2024 76(4):683-706
Sažetak ▼
U radu se analizira mogućnost stvaranja azijskog pandana NATO-u, odnosno, prepreka i izazova u tom procesu. U prvom delu rada, autor se osvrće na saradnju pojedinih indo-pacifičkih zemalja (posebno Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda) sa Severnoatlantskom alijansom, uz osvrt na sadržaje i dostignuti nivo tih odnosa. Potom se pruža kratak osvrt na ideje i koncepte stvaranja „globalnog NATO-a” sa početka 2000-ih godina, koji nisu realizovani. U središnjem delu rada, autor opisuje i objašnjava ideju stvaranja azijskog NATO-a, analizira i iznosi pretpostavke o tome koje bi zemlje mogle da budu u njegovom sastavu, i zatim, izlaže osnovne prepreke koje stoje na putu realizacije te ideje. Prema autorovom mišljenju, te prepreke su kulturološkopolitičke, geoekonomske, i geografsko/geostrateške prirode. Svaka od ovih prepreka se zasebno analizira i tumači, polazeći od pretpostavke da bi SAD bile voljne da pokrenu stvaranje tog saveza. Prepreke se sagledavaju na nivou potencijalnih azijskih članica. Na samom kraju rada, autor sažima sve prezentovane argumente i iznosi zaključke.

Prikaz knjiga

Budućnost spoljne politike je feministička
Međunarodni problemi, 2024 76(4):709-712

Prikaz konferencija

Prikaz okruglog stola „Teorije međunarodnih odnosa nekad i sad”
Međunarodni problemi, 2024 76(4):713-720