Arhiva časopisa Međunarodni problemi


Međunarodni problemi Vol. 68 No. 1/2016

Sadržaj

PRAVCI TURSKE SPOLJNE POLITIKE: ŠTA JE OSTALO OD STRATEGIJE ZA 2023. GODINU?
Međunarodni problemi, 2016 68(1):7-23
Sažetak ▼
Predmet članka je razmatranje mogućnosti ispunjenja kriterijuma koje je Turska sebi postavila kako bi postala makro-regionalna sila do 2023. godine. Autor analizira varijabilne delove Davutogluove jednačine moći i rezultate „politike nula problema sa susedima” kao ključnih preduslova za postizanje položaja Turske kao jednog od polova moći. Predstavljanje stanja razvoja vojne industrije, razvoja tehološke infrastrukture i privrede omogućiće autoru da utvrdi ograničenost napretka i propast ostvarenja željenih ciljeva. Nakon godina uspeha u različitim oblastima vodeća AKP partija danas je suočena sa unutrašnjim i spoljnim sukobima. Autor zaključuje da Turska neće uspeti da ostvari deklarisane strateške ciljeve spoljne politike sadržane u Viziji za 2023. godinu zbog niza neuspeha u unutrašnjoj, spoljnoj i ekonomskoj politici.
KAKO „ČITATI” SAVREMENE AMERIČKO-TURSKE ODNOSE: ANALITIČKI OSVRT NA AKADEMSKU I STRUČNU LITERATURU
Vladimir AJZENHAMER
Međunarodni problemi, 2016 68(1):24-53
Sažetak ▼
Rad daje kritičku analizu dela literature o odnosima SAD-a i Turske sa ciljem da domaćoj akademskoj javnosti ponudi dublji uvid u aktuelnu tursku spoljnu politiku i tako pruži smernice za dalje istraživanje. Uprkos velikoj geopolitičkoj važnosti američko-turskih bilateralnih odnosa, kao i multilateralnih oblika saradnje u kojima obe zemlje učestvuju, mali broj autora izvan SAD-a i Turske direktno proučava ovu temu. Kako obe države zauzimaju značajno mesto na međunarodnoj sceni, ta činjenica se može shvatiti kao svojevrsna akademska nelogičnost. Naročito ukoliko se u obzir uzme veliki broj država koje su se, nakon usvajanja Davutogluove spoljnopolitičke doktrine, našle u jačoj međunarodnoj interakciji sa Turskom. Autor je analizom obuhvatio trideset i pet stručnih i akademskih radova, a njih je radi lakše preglednosti klasifikovao u skladu sa tri kriterijuma – vremenskim okvirom rada, stavom autora prema datom problemu i teorijskim pristupom u izučavanju problema. Analiza odabrane literature pokazala je kako se istraživački fokus tokom protekle decenije pomerao sa prirode odnosa dve države na objašnjenje prirode novonastalih problema, kao i da je stav autora prema perspektivama američko-turskih odnosa u velikoj meri determinisan aktuelnim sledom događaja. Autor zaključuje da se realistički i konstruktivistički pristup snažno preporučuju kao najpodesniji teorijski okvir za dalja istraživanja savremenih američko-turskih odnosa.
ISLAMSKA DRŽAVA: IZMEĐU MITA I STVARNOSTI
Željko BJELAJAC
Međunarodni problemi, 2016 68(1):54-71
Sažetak ▼
Savremeni islamski, verski fanatizam i terorizam je u stalnom porastu uprkos suprotstavljanju međunarodne zajednice i merama koje se preduzimaju radi njegovog suzbijanja. U današnjem veoma kompleksnom i po mnogo čemu specifičnom stadijumu razvoja društva, nastala je karakteristična teroristička tvorevina – Islamska država, koja je doživela takav uspon da je postala najjača, najbrojnija i najbogatija teroristička organizacija na svetu. Zbog svoje ideologije i ciljeva, brutalnosti i nasilja koje sprovodi, Islamska država generiše ogromnu pretnju regionalnoj i globalnoj bezbednosti. Do pre jedne decenije ovakav epilog ekspanzije islamskog ekstremizma i terorizma gotovo da je bio nezamisliv. Zbog toga autor i kroz sam naslov rada pokušava da ukaže na svu kontroverznost i zamršenost globalnih islamističkih trendova, povezivanja radikalnih fundamentalizama, država u kojima domiraju muslimanska populacija i islamska religija, i terorizma koji je iznad svega produkt jačanja radikalnog islamskog učenja – vahabizma.
PROCENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU U PRAKSI MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE
Međunarodni problemi, 2016 68(1):72-94
Sažetak ▼
Rad analizira primenu instituta procene prekograničnog uticaja na životnu sredinu u konkretnoj realnosti međunarodnih odnosa. Autor polazi od najnovije presude u oblasti životne sredine pred Međunarodnim sudom pravde u sporu između Kostarike i Nikaragve u kojoj su sadržina, pravni status i način primene ovog instituta figurirali kao glavne tačke sporenja. Nakon razmatranja klimatskih i ekoloških činilaca koji dovode do zategnute političke situacije u ovom regionu, autor se usredsređuje na institut procene prekograničnog uticaja na životnu sredinu u opštem međunarodnom pravu kroz pregled teorijskih stavova istaknutih autora, ugovorne normative i međunarodne pravosudne prakse. Poseban odeljak posvećuje se primeni ovog instituta u grani međunarodnog prava koja uređuje korišćenje međunarodnih vodotokova, jer je okosnica spora između Kostarike i Nikaragve način korišćenja zajedničke reke San Huan i njenog šireg ekosistemskog područja. Analiza obuhvata tumačenje ovog instituta u dispozitivu presude u sporu između Kostarike i Nikaragve i argumente Suda koji predstavljaju nova shvatanja elemenata ovog instituta ili pojašnjavaju prethodne nedoumice u pogledu načina tumačenja. Autor ukazuje i na propuste Suda da iskoristi priliku da dodatno utvrdi način primene ovog instituta u slučajevima vanrednog stanja na teritoriji države koja je nosilac obaveze njegove primene. U zaključku se utvrđuje da je presuda u analiziranom sporu potvrdila etabliran status procene prekograničnog uticaja kao opšte važeće norme međunarodnog prava, ali da je na budućem razvoju prakse da utvrdi tačan sadržaj procedure njenog izvođenja.
UPOTREBA GEOGRAFSKIH KARATA KAO DOKAZA U PRAKSI MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE
Međunarodni problemi, 2016 68(1):95-111
Sažetak ▼
Rad analizira upotrebu mapa kao dokaza u praksi Međunarodnog suda pravde na primeru sudskog spora između Nikaragve i Kostarike u kome je presuda doneta decembra 2015. godine. Autor je analizom obuhvatio i celu jurisprudenciju Međunarodnog suda pravde i na period pre njegovog nastanka i na slučajeve koji je od neposrednog uticaja na praksu Međunarodnog suda pravde. Kroz analizu prakse Međunarodnog suda pravde u presudama, autor ističe element koji presudno utiče na to da li će mapa biti prihvaćena kao neposredan dokaz – reč je o saglasnosti stranaka u sporu, odnosno činjenica da li je mapa odraz volje države. Autor zaključuje da osobine geografske karte kao kartografskog sredstva poput fokusiranosti, kvaliteta izrade i doslednosti nemaju uticaj na prihvatanje mape kao neposrednog dokaza, već isključivo na to da li će geografska karta biti prihvaćena kao posredan dokaz.
PRIMENA KONCEPTA MEKE MOĆI U RUSKOJ SPOLJNOJ POLITICI U 21. VEKU
Dejan TADIĆ
Međunarodni problemi, 2016 68(1):112-132
Sažetak ▼
Rad analizira primenu koncepta meke moći u savremenim međunarodnim odnosima na primeru sprovođenja spoljne politike Ruske Federacije na početku XXI veka. Autor polazi od pretpostavke da Vlada u Moskvi koristi širok spektar instrumenata meke moći i to dokazuje na studiji slučaja kombinovane upotrebe tvrde i meke moći tokom angažovanja u Siriji. Analiza obuhvata i aktuelno rusko spoljnopolitičko delovanje na primeru Srbije i naglašava da Ruska Federacija ne uočava u dovoljnoj meri pogodnost naše zemlje za uvećanje uticaja posredstvom sofisticirane upotrebe meke moći. Autor zaključuje da Ruska Federacija do sada nije u sprovođenju spoljne politike koristila pun potencijal sopstvenih izvora meke moći, već se može reći da upotreba meke moći nije sofisticirana i optimalna – osim u medijskoj sferi.

Prikaz knjiga

SAVREMENI TERORIZAM
Marija NEMEC
Međunarodni problemi, 2016 68(1):133-135
SEDAMDESET GODINA UJEDINJENIH NACIJA: POGLED IZ SRBIJE
Jelica GORDANIĆ
Međunarodni problemi, 2016 68(1):136-137