Arhiva časopisa Međunarodni problemi


Međunarodni problemi Vol. 73 No. 1/2021

Sadržaj

ENERGETSKA SARADNJA KINE U OKVIRU „17+1”
Međunarodni problemi, 2021 73(1):7-38
Sažetak ▼
Autorke u radu analiziraju energetsku saradnju između Kine i zemalja koje okuplja okvir „17+1”. Kako bi se bolje razumeo širi politički kontekst ove saradnje, posebna pažnja je posvećena kineskim energetskim interesima i energetskoj politici Evropske unije. S obzirom na to da postojeće baze podataka o kineskim energetskim projektima u „17+1” nisu pouzdane niti potpune, autorke su kreirale novu, namensku bazu podataka. Autorke nastoje da odgovore na neka ključna pitanja o glavnim projektima unutar saradnje između Kine i „17+1”, poput: u koje zemlje i koje energetske podsektore je Kina najviše investirala; koje su glavne prepreke u postojećoj energetskoj saradnji; da li je ovakav vid energetske kooperacije imao pozitivan uticaj na razvoj članica „17+1”, kao i da li je Kina, na primeru „17+1”, uspešna u ostvarivanju svoje geoekonomske strategije i celokupne energetske politike. Autorke zaključuju da je Kina u okviru „17+1” posebno zainteresovana za izgradnju termoelektrana, ali i da su do sada realizovani rezultati ispod očekivanja, s obzirom da je na takav učinak uticala kombinacija faktora poput protivljenja Evropske unije, troškova projekata i unutarpolitičkih pitanja u zemljama „17+1”. Podsektor nuklearne energije jeste onaj u kome su kineske kompanije doživele neke od svojih najvećih poraza, dok podsektor hidroenergetike još uvek ima potencijala za budući razvoj. Pored toga, primetan je i trend pojačanog ulaganja Kine u zelenu energiju u zemljama „17+1”. Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da Kina polako, ali sigurno postiže ciljeve proklamovane energetske politike kao dela svoje šire geoekonomske strategije. Ukupno posmatrano, efekti saradnje u energetskom sektoru jesu obećavajući, ali još uvek ima prostora za njeno dalje unapređenje.
MEĐUNARODNI ODNOSI U DOBA KORONE: PREISPITIVANJE KONCEPTA ENTROPIJE
Međunarodni problemi, 2021 73(1):39-57
Sažetak ▼
Predmet rada je odnos između koncepta entropije u međunarodnim odnosima i uticaja pandemije virusa korona na njih. Pandemija virusa korona je na više načina događaj bez presedana u savremenoj istoriji, ali doba korone samo potvrđuje već prisutan trend haosa i nepredvidljivosti u posthladnoratovskim međunarodnim odnosima, koji je Randal Šveler (Randall L. Schweller) objasnio konceptom entropije – tendencije porasta neuređenosti svakog zatvorenog sistema. Cilj rada je razmatranje ovog koncepta, a zatim njegovo preispitivanje putem ocene kako se uticaj pandemije korone na međunarodne odnose uklapa u njega. Polazeći od toga da je Šveler ustanovio da su u prošlosti hegemonski ratovi bili osnovni mehanizam suzbijanja entropije u međunarodnom sistemu, a da bi određeni uticaj u tom pravcu u budućnosti mogla da ima i neka prirodna katastrofa, autorovo osnovno istraživačko pitanje glasi: da li pandemija korone može da utiče na smanjenje entropije u post-korona dobu, ili će se entropijski trend samo produbiti? Utvrdivši da je ovo drugo tačno, objašnjenje za rezilijentnost entropije autor nalazi u odsustvu ravnoteže snaga u savremenom međunarodnom sistemu – što je suprotno Švelerovom očekivanju da samo hegemonija može da suzbije entropiju. Zaključak je da će velike sile u doba post-korone morati svesno da rade na obnovi i održavanju ravnoteže snaga, ako žele da učine sistem otpornijim na neku sledeću globalnu katastrofu.
POLITIKA LJUDSKIH PRAVA EVROPSKE UNIJE I KINESKI SUVERENIZAM: SLUČAJ SINĐANGA
Međunarodni problemi, 2021 73(1):58-86
Sažetak ▼
Rad istražuje pristup Evropske unije pitanjima ljudskih prava u Kini kroz procese bilateralnog i multilateralnog dijaloga o ljudskim pravima između Unije i njenih država članica i Kine, i to na studiji slučaja Ujgurske autonomne regije Sinđang. Autor sagledava i odgovor Kine na normativne i političke aktivnosti EU, njenih institucija i pojedinačnih država članica u okviru politike ljudskih prava, generalno uzev, ali i u odnosu na slučaj Sinđanga. Analiza obuhvata diskurs i delovanje Kine, kako u okviru formalizovanog dijaloga o ljudskim pravima sa Unijom, tako i na nivou sistema Ujedinjenih nacija, ali i u okviru bilateralnih odnosa sa državama članicama Unije. Autor ispituje da li se i kako karakteristike opšteg pristupa EU zaštiti ljudskih prava na globalnom planu reflektuju u slučaju Sinđanga, posebno kada je reč o diferencijaciji država članica u pogledu njihovog pristupa ljudskim pravima u Kini, a koja je uslovljena raskorakom između njihovih političkih vrednosti, normativnih interesa i ideacionih faktora, sa jedne strane, i materijalnih faktora i ekonomskih interesa sa druge. Analiza obuhvata bitne odlike različitog pogleda Evropske unije i Kine na samu ulogu njihovog dijaloga o ljudskim pravima, kao i njihova različita shvatanja koncepta ljudskih prava. Zaključak je da se karakteristike opšteg pristupa Unije ljudskim pravima u Kini, kao i različite percepcije pitanja ljudskih prava Kine i EU, na isti način manifestuju i u slučaju Sinđanga.
TRAMP, BREGZIT I RUSIJA
Međunarodni problemi, 2021 73(1):87-105
Sažetak ▼
Predmet ovog rada je analiza razvoja odnosa između SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije u vreme mandata predsednika Trampa i nakon Bregzita. Autor polazi od hipoteze da pokušaj predsednika Trampa da napusti raniji ideološki pristup svojih prethodnika i odnose između dve zemlje bazira na njihovim interesima, nije uspeo zbog snažne antiruske koalicije republikanaca i demokrata, vodećih medija i establišmenta u SAD. Usled različitog gledanja na neka važna pitanja međunarodnih i bezbednosnih odnosa promenu nisu doživele ni veze između Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije nakon Bregzita. Za očekivati je da će novoizabrani predsednik Džozef Bajden pored nastavljanja politike sankcija koju je primenjivao njegov prethodnik Tramp još više zaoštriti kurs prema zvaničnoj Moskvi i raditi na jačanju NATO i podršci civilnom sektoru u Rusiji. Imajući u vidu zaoštrene odnose dve države može se pretpostaviti da će se Velika Britanija priključiti radikalnijoj politici predsednika Bajdena prema Rusiji i Putinu.
NAGORNO-KARABAH U JURISPRUDENCIJI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Međunarodni problemi, 2021 73(1):106-123
Sažetak ▼
Rad analizira sukob između Azerbejdžana i Jermenije oko Nagorno-Karabaha iz ugla jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kršenja ljudskih prava zaraćenih strana neposredno vezanog za spornu teritoriju. Evropski sistem zaštite ljudskih prava predstavlja jedno od najvećih evropskih ostvarenja u domenu prava naročito ukoliko imamo na umu da njegove presude obavezuju potpisnice Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, dajući mu na neki način nadsudsku snagu. Sud se kroz analizu dva slučaja, Sargsjan protiv Azerbejdžana i Čiragov i ostali protiv Jermenije, u svom radu bavio nekim vrlo interesantnim pitanjima koja mogu podstaći različite interpretacije Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, ali i na neposredan način uticati na rešavanje sukoba oko teritorije Nagorno-Karabah. S tim u vezi, posebno je interesantna i značajna analiza (ne)postojanja prava naroda NagornoKarabaha na samoopredeljenje. Autor zaključuje da je Sud u svojim presudama zauzeo određena stanovišta koja mogu biti od velikog značaja prilikom daljeg rešavanja statusa Nagorno-Karabaha pred međunarodnom zajednicom i međunarodnim organima.

Prikaz knjige

IDENTITETSKE SPECIFIČNOSTI I KONTRADIKCIJE SAVREMENE SPOLJNE POLITIKE SRBIJE
Isidora POP-LAZIĆ
Međunarodni problemi, 2021 73(1):127-131