Arhiva časopisa Međunarodni problemi
Međunarodni problemi Vol. 77 No. 1/2025
Sadržaj
Međunarodni problemi, 2025 77(1):7-40
Sažetak ▼
Rad se bavi uticajem kvaliteta institucija, kao i njegovom međuzavisnošću sa ekonomskim performansama, na degradaciju životne sredine u periodu od 2002. do 2021. godine za panel od 27 tranzicionih zemalja. Glavni cilj istraživanja je ispitivanje uloge interakcije kvaliteta institucija na povezanost između ekonomskog rasta, urbanizacije i emisije ugljen-dioksida u odabranim zemljama. Na osnovu rezultata GMM metoda ocenjivanja, utvrdili smo da je ukupni kvalitet institucija, kao i jačanje regulatornih struktura, poboljšanje vladavine prava, unapređenje kontrole korupcije i poboljšanje efikasnosti vlade pozitivno povezano sa emisijama ugljen-dioksida. Institucionalni napredak pogoduje ekonomskoj ekspanziji, što doprinosi pogoršanju kvaliteta životne sredine. Naši empirijski nalazi potvrdjuju da napredak u institucionalnom okviru zajedno sa ekonomskim rastom i urbanizacijom povećavaju degradaciju životne sredine. Dobijeni rezultati imaju značajne implikacije za kreatore politika, ukazujući da institucionalni okvir može izazvati razmenu između promocije ekonomskog rasta i zaštite životne sredine.
Međunarodni problemi, 2025 77(1):41-62
Sažetak ▼
Predmet ovog istraživanja jesu različite dimenzije humanitarne krize u Ukrajini i mehanizmi podrške Evropske unije kojima se nastoje ograničiti razorne ljudske, materijalne i druge posledice rata. Pomoć Evropske unije ogleda se ne samo u prijemu i zbrinjavanju velikog broja izbeglih lica, već i u humanitarnoj, finansijskoj i tehničkoj podršci Ukrajini i njenim susedima. Autor navodi da je krizni odgovor Evropske unije omogućio stabilizaciju situacije u Ukrajini, ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz druge instrumente pomoći. Posmatrano sa stanovišta neofunkcionalizma, unutar EU su formirani instrumenti koji omogućavaju rešavanje zajedničkih problema, a za koje nisu dovoljni pojedinačni kapaciteti država članica. Jedan od njih je Mehanizam civilne zaštite Evropske unije na koji se EU najviše oslanja tokom slanja humanitarne pomoći u Ukrajinu. Međutim, kako autor primećuje, deo evropske pomoći koji je od velikog značaja za stanovništvo i rad javnih službi, nije jednostavno dostaviti u Ukrajinu, imajući u vidu ozbiljne bezbednosne, logističke i druge prepreke. U tom pogledu, primenom analitičke, induktivne i deduktivne metode autor nastoji da pokaže da je Mehanizam civilne zaštite EU značajno doprineo dostavljanju humanitarne pomoći. Efikasnost instrumenata poput Mehanizma civilne zaštite, po mišljenju autora, ilustruju nivo spremnosti i sposobnosti evropskih institucija da reaguju u kriznim situacijama i važnost zajedničkog delovanja država članica u njima.
Uticaj ruske invazije na Ukrajinu na neutralnost u Evropi: Ѕlučaj Švedske, Finske, Austrije i Srbije
Međunarodni problemi, 2025 77(1):63-89
Sažetak ▼
Ovaj rad analizira uticaj ruske invazije na Ukrajinu na koncept neutralnosti u Evropi kroz slučajeve Švedske, Finske, Austrije i Srbije, a radi utvrđivanja činilaca koji oblikuju odluke država o očuvanju ili napuštanju neutralnosti. Istraživanje se oslanja na teorijske okvire neoklasičnog realizma, socijalnog konstruktivizma i liberalizma kako bi se objasnile razlike u bezbednosnim i odbrambenim politikama analiziranih država. osnovna hipoteza istraživanja je da te odluke nisu vođene isključivo trenutnim bezbednosnim pretnjama, već proističu iz složene interakcije istorijskih, političkih, ekonomskih i društvenih činilaca. Metodološki okvir zasnovan je na komparativnoj metodi i analizi sadržaja političkih dokumenata, javnih izjava i akademskih izvora, čime se omogućava dublje razumevanje institucionalnih i diskurzivnih elemenata koji utiču na strategijske izbore država. Rezultati pokazuju da su odluke Švedske i Finske da napuste vojnu neutralnost i priključe se NATO-u, odnosno odluke Austrije i Srbije da očuvaju svoje neutralne statuse prilagođavajući ih savremenim geopolitičkim okolnostima, oblikovane kroz složenu interakciju bezbednosnih procena, istorijskih iskustava, političkih prioriteta, ekonomskih zavisnosti i dominantnog diskursa. Zaključak rada potvrđuje da je neutralnost u savremenim međunarodnim odnosima fleksibilan i dinamičan koncept, čija održivost zavisi ne samo od spoljašnjih pretnji, već i od institucionalnog okvira, strategijskih interesa i političkih identiteta država.
Međunarodni problemi, 2025 77(1):91-111
Sažetak ▼
Ovaj rad istražuje stratešku međunarodnu ulogu Katara, sa posebnim naglaskom na korišćenje tečnog prirodnog gasa (LNG) kao ekonomskog pokretača i geopolitičkog instrumenta. Cilj je da se analizira energetska strategija Katara, s posebnim osvrtom na ulogu LNG-a u jačanju geopolitičkog uticaja i očuvanju nacionalne bezbednosti. Istraživačko pitanje glasi: Može li Katar efikasno da se prilagodi novim trendovima, promenama i transformacijama u globalnom energetskom tržištu— posebno energetskoj tranziciji—dok istovremeno učvršćuje svoju geopolitičku poziciju? Autor koristi koncept “rentijerske države” kao osnovni okvir za analizuprivreda koje se u velikoj meri oslanjaju na izvoz resursa. Teorijski pristup studije integriše doprinose iz oblasti energetske bezbednosti, geopolitičke strategije i ekonomske diversifikacije. U metodološkom smislu, rad primenjuje kvalitativnu analizu energetske politike Katara, oslanjajući se na savremenu akademsku literaturu, statističke podatke i političke izveštaje. Zaključci rada upućuju na značaj ekonomske diversifikacije za dugoročnu stratešku relevantnost Katara.
Prikaz knjiga
Novi kulturni ratovi na Zapadu: Socijalni konstruktivizam u ogledalu tehnoloških inovacija Četvrte industrijske revolucije
Međunarodni problemi, 2025 77(1):115-122
„U začaranom krugu visoke politike” (i mnogo više od toga) – put Srbije ka Evropskoj uniji
Međunarodni problemi, 2025 77(1):123-127