MIGRACIJSKA I IZBJEGLIČKA KRIZA U EUROPI: DRŽAVE BALKANSKOG MIGRACIJSKOG PRAVCA IZMEĐU SEKURITIZACIJE I HUMANITARIZMA

TATALOVIĆ Siniša (Redovni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), sinisa.tatalovic@fpzg.hr
MALNAR Dario (Doktor političkih nauka i nezavisni istraživač u oblasti studija bezbednosti i problematike migracija), malnar.zg@gmail.com

Europa se tijekom 2015. godine suočila s migracijskom krizom koja je bila posljedica vrhunca višegodišnjih migracijskih kretanja iz Afrike i Azije, primarno, prema državama članicama EU. Uz ranije nezabilježenu brojnost migranata, specifičnost migracijskih kretanja 2015. bilo je prebacivanje težišta kretanja migranata na tzv. Balkanski migrantski pravac. Takva dinamika i smjer kretanja suočili su EU i tranzitne države jugoistočne i srednje Europe s izazovom traženja održivih rješenja u upravljanju krizom. U radu se analiziraju faktori koji su potaknuli snažan rast kretanja migranata prema državama EU, primarno Njemačkoj te faktori koji su usmjeravali to migrantsko kretanje na Balkanski pravac koji se proteže od Grčke prema Austriji i drugim zapadnoeuropskim državama. U radu se analiziraju razlozi za djelovanje država zahvaćenih krizom, a koje su se kretale u prostoru od humanitarnog pristupa krizi pa do priklanjanja sekuritizaciji. Autori uočavaju kako je pristup najčešće bio determiniran unutarnje i vanjsko-političkim interesima pojedine države, a održivost pristupa u direktnoj korelaciji sa spremnošču odredišnih država za prijem migranata. Analiza pokazuje kako je održivo rješenje samo ono koje polazi od faktora koji djeluju na migracijska kretanja. To se podjednako odnosi na migracijske politike emitivnih, odredišnih i tranzitnih migracijskih država.

Ključne reči: migrantska kriza, Balkanski pravac, upravljanje krizom, humanitarni pristup, sekuritizacija, politika migracija