UDK 339.923(4‐672EU) 341.217.02(4‐672EU)
Biblid: 0025‐8555, 69(2017)
Vol. 69, No 1, str. 126-150
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP1701126R

Pregledni članak
Primljeno: 28 Feb 2017
Prihvaćeno: 27 Mar 2017

DOMETI POLITIKE USLOVLJAVANJA U SUSEDSTVU EVROPSKE UNIJE: PRIMER ISTOČNOG PARTNERSTVA

RISTIĆ Katarina (Doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i viši savetnik u Odeljenju za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije), k.ristic@yahoo.com

Rad razmatra domete dosadašnje politike uslovljavanja Evropske unije u odnosu na Rusiju i istočne susede kroz analizu sprovođenja postojećih bilateralnih i multilateralnih ugovornih odnosa. Autorka zastupa pretpostavku da politika Evropske unije prema istočnim susedima danas, daleko više nego ranije, predstavlja mešavinu spoljnog intervenisanja, ekonomskih interesa, koncepta mira, bezbednosti, zahteva za poštovanjem evropskih vrednosti, oslonjenu na klasične instrumente spoljne politike i instrumente politike proširenja i uslovljavanja. U središtu analize nalazi se dva pitanja: 1) u kojoj meri su postojeći instrumenti prilagođeni delovanju Evropske unije u najbližem susedstvu, realnim (geo)političkim kretanjima i interesima Evropske unije i različitih aktera u regionu; 2) u kojoj meri je spoljna politika Ruske Federacije prema zemljama istočnog partnerstva uzeta u obzir prilikom definisanja odnosa sa zemljama Istočnog partnerstva i uspostavljanja instrumenata susedske politike. Autorka zaključuje da uslovljena saradnja opstaje u okvirima politike proširenja i da joj je bitna komponenta izgled članstva u Evropskoj uniji, dok za istočne susede ima izrazito ograničen domet, a neretko je praćena negativnim posledicama po stabilnost, mir i bezbednost.

Ključne reči: Istočno partnerstvo EU, Susedska politika EU, politika uslovljavanja, politika proširenja EU, Sporazumi EU o saradnji i partnerstvu, Ukrajina, Rusija