UDK 355.01:2
Biblid: 0025-8555, 71(2019)
Vol. 71, No 4, str. 476-497
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP1904476S
Pregledni članak
Primljeno: 15 Oct 2019
Prihvaćeno: 02 Dec 2019
RELIGIJA I RAT – POVRATAK OTPISANOG?
SUBOTIĆ Milovan (Naučni saradnik u Institutu za strategijska istraživanja Univerziteta odbrane, Beograd), milovan.subotic@mod.gov.rs
Rad pokušava da odgovori na pitanja kako se religija vratila na pozornicu društvenih fenomena današnjice, koji su potencijali religije u izazivanju, a koji u smirivanju sukoba, koje osobine karakterišu sukobe inspirisane religijom nekad i sad i na koji način savremeni monoteizmi gledaju na (pravedni) rat. Jirgen Habermas (Jürgen Habermas) često ističe da mi živimo u postsekularnom društvu, koje se pojavljuje kao suprotnost društvu posle Drugog svetskog rata obeleženog stavovima da religija i sveto gube značaj. Na kraju 20. i početku burnog 21. veka, svedoci smo činjenice da religija nije poražena i da nije izgubila mesto ni u privatnom životu čoveka, niti u društvenoj javnosti. Očito je da se religija našla „ispod radara” različitih anticipatora iz prošlog veka, dokazavši da je i dalje kompleksan društveni fenomen koji se ne može jednostavno objasniti niti predvideti. Autor je analizirao da li su porast broja vernika u svetu i procenat verujućih valjani pokazatelji da se religija vratila u kontekst nekadašnje bitnosti. Na osnovu trendova koji su prisutni na ovom polju u proteklih četrdesetak godina, kao i istorijskog nasleđa koje su iza sebe ostavili savremeni monoteizmi, u radu je prezentovan i prognostički okvir na temu kakva je budućnost religije u kontekstu nadolazećih sukoba. Autor zaključuje da je dominacija tzv. političkih interpretacija savremenih religija i njihovih denominacija dovela do toga da se religioznost značajno zloupotrebljava u svrhu posve profanih ciljeva, poput savremenih sukoba i ratova.
Ključne reči: religija, rat, monoteizam, strah, hrišćanstvo, islam