UDK 327::911.3(4+5)
Biblid: 0025-8555, 72(2020)
Vol. 72, No 1, str. 15-36
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2001015V
Originalni naučni rad
Primljeno: 14 Jan 2020
Prihvaćeno: 16 Mar 2020
DA LI NAM JE POTREBNA PROMENA KLJUČNIH GEOPOLITIČKIH PARADIGMI?
VUKOVIĆ Nebojša (Naučni saradnik u Instititu za međunarodnu politiku i privredu, Beograd), nebojsa@diplomacy.bg.ac.rs
U radu se istražuje utemeljenost i opravdanost revizije veoma važne koncepcijske paradigme koja je decenijama unazad važila kao osnovna premisa u geopolitici kao (sub)disciplini (političke) geografije. Reč je o klasičnoj MekinderSpajkmenovoj dihotomiji evroazijskog kopna na središnju/rubnu zemlju (heartland/rimland). U okolnostima klimatskih promena i globalnog otopljavanja, autor analizira da li povlačenje leda sa Arktika poništava ili makar relativizuje utemeljenost koncepcije Helforda Mekindera o središnjoj zemlji kao svojevrsnoj evroazijskoj „strategijskoj tvrđavi”, koja takav status duguje i postojanju „bele barijere” (večitog leda) na krajnjem severu planete. Na ovu nedoumicu nadovezuje se teza američkog geopolitičara Nikolasa Spajkmana o presudnoj važnosti rubne zemlje Evroazije u globalnom nadmetanju velikih sila. Autor ispituje opravdanost hipoteze o podeli geopolitike na tzv. klasičnu (odnosno ledenu) i post-ledenu (odnosno onu koja postaje relevantna nakon delmičnog ili možda čak potpunog povlačenja leda sa Arktika). Autor zaključuje da je preuranjeno odbacivanje ključnih paradigmi klasične geopolitičke misli u narednih deceniju i po (najmanje), jer se najočitija manifestacija klimatskih promena – povlačenje leda sa Arktika – još uvek najviše odnosi na pozno leto, dakle, na relativno kratak deo kalendarske godine, i jer se narednih decenija ne može očekivati da Severni ledeni okean bude sličan drugim akvatorijama u svetu, što je ključna pretpostavka da se spomenute paradigme dovedu u pitanje.
Ključne reči: Arktik, geopolitika, Evroazija, Halford Mekinder, Nikolas Spajkman, klimatske promene