UDK 327(497.11:4-672EU) 327(4-672EU:470)
Biblid: 0025-8555, 75(2023)
Vol. 75, No 1, str. 39-64
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2301039J
Originalni naučni rad
Primljeno: 25 Nov 2022
Prihvaćeno: 15 Jan 2023
CC BY-SA 4.0
PRISTUP SRBIJE EU I RUSIJI – IMPLIKACIJE NA NJENU SPOLJNU I UNUTRAŠNJU POLITIKU
JOVIĆ-LAZIĆ Ana (Senior Research Fellow, Institute of International Politics and Economics, Belgrade, Serbia),
anajovic@diplomacy.bg.ac.rs
LAĐEVAC Ivona (Research Fellow, , Institute of International Politics and Economics, Belgrade, Serbia), ivona@diplomacy.bg.ac.rs
Ovaj članak istražuje pristup Srbije evropskim integracijama i odnosima sa Rusijom i njihove implikacije njenu spoljnu i unutrašnju politiku. Politika Srbije je okarakterisana kao spoljna politika „male države” koja je osmišljena da održava dobre odnose sa EU i Rusijom, verujući da će joj to pomoći da prevaziđe unutrašnje i međunarodne izazove. U svetlu napetih odnosa Rusije sa Zapadom, u članku se ispituje kako se ova politika razvijala u poslednje dve decenije i da li je održiva u promenjenim međunarodnim okolnostima. Fokusira se na činjenicu da je pristup Srbije EU i Rusiji pokazao kontinuitet uprkos rastućoj polarizaciji na međunarodnom nivou izazvanoj krizom u Ukrajini 2014. Međutim, usled brzog i dramatičnog pogoršanja odnosa EU i Rusije izazvanog ruskim napadom na Ukrajinu, njenu sadašnju politiku postalo je veoma teško održati. Pragmatična politika Srbije, oblikovana unutrašnjim i spoljnopolitičkim interesima i vođena nizom ekonomskih, pravnih i bezbednosnih argumenata, stavljena je na iskušenje. Ovi argumenti su se pojavili kao novi ključni trendovi u Srbiji i mogu se pratiti kroz odgovor države na rat u Ukrajini i odgovore EU i Rusije na politiku države. Srbija se našla pod pritiskom obe strane, što izaziva napetost i neizvesnost i dovodi državu u tešku poziciju. Ovaj članak pokazuje da uprkos pritiscima i očekivanjima obe strane, nije došlo do drastične promene u politici Srbije prema EU ili Rusiji. Međutim, činjenica je da je manje prostora za ispunjavanje njenih spoljnopolitičkih prioriteta, koji sada izgledaju međusobno nespojivo. Stoga, u širem smislu, ovaj članak dovodi u pitanje održivost aktuelne spoljne politike Srbije kao okvira za očuvanje strateških i nacionalnih interesa države.
Ključne reči: Srbija, spoljna politika, nacionalni interes, evropske integracije, Evropska unija, Rusija, rusko-ukrajinski rat