UDK 341.7327(5-15)
Biblid: 0025-8555, 76(2024)
Vol. 76, No 4, str. 609-632
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2404609D

Original article
Primljeno: 20 Feb 2024
Prihvaćeno: 26 Aug 2024
CC BY-SA 4.0

Moć u ulozi strategije mira: Realpolitika i šatl diplomatija Henrija Kisindžera na Bliskom istoku ranih 1970-ih godina

Delalić Selma (International Burch University, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina), selma.delalic@ibu.edu.ba
Mekić Dželila (International Burch University, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina), dzelila.mekic@stu.ibu.edu.ba

Kroz svoju šatl diplomatiju nakon Jomkipurskog rata, Henri Kisindžer, jedan od najuticajnijih i najkontroverznijih diplomata s kraja 20. i početka 21. stoljeća, odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju geopolitičkog pejzaža Bliskog istoka. Ovaj članak istražuje višedimenzionalnu i slojevitu prirodu Kisindžerove strategije, utemeljene na geostrateškim konceptima Saula Bernarda Koena. Dok je Kisindžerova misija imala za cilj da okonča neprijateljstva između Izraela i njegovih arapskih suseda, ona je takođe nastojala da smanji rastući uticaj Sovjetskog Saveza u regionu, što je ključni aspekt koji se često zanemaruje u postojećim naučnim radovima. Istražujući geopolitiku nafte, moći i uticaja kroz prizmu Karterove doktrine, ovo istraživanje ilustrira na koji način je Kisindžerova realpolitika uticala ne samo na arapsko-izraelske mirovne pregovore, nego i u kojoj mjeri je izmijenila dinamiku Hladnog rata, preoblikujući, na taj način, tok istorije.

Ključne reči: Henri Kisindžer, posrednička komunikacija, Sovjetski Savez, Jomkipurski rat, geopolitika, nafta