MEĐUNARODNI PROBLEMI
INTERNATIONAL PROBLEMS
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
UDK 316.653:32]:328(4-672EU)
Biblid: 0025-8555, 71(2019)
Vol. 71, No 2, str. 159-187
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP1902159N
Originalni naučni rad
Primljeno: 21 May 2019
Prihvaćeno: 03 Jun 2019
NOVIČIĆ Žaklina (Naučni saradnik, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd.), zaklina@diplomacy.bg.ac.rs
Rad analizira kako preovlađujući proevropski diskurs sprečava da se uoči demokratski kapacitet evroskepticizma, posebno onog kanalisanog u Evropskom parlamentu, budući da predstavlja jedinu organizovanu opoziciju glavnom političkom toku, i to u okolnostima kada evropski kontinent polako napušta dugotrajni period prećutnog konsenzusa o neupitnoj poželjnosti sve dublje integracije u okviru Evropske unije i ulazi u uzbudljivi period nesigurnosti i turbulencija. Premda su opozicija i otvorena debata preduslovi demokratski organizovanog poretka i političkog procesa, uspon evroskeptika na evropskoj političkoj sceni bez sumnje stvara nelagodu kod proevropskih političkih snaga i pratećih akademskih struktura. Autorka u dokazivanju polazne teze koristi mišljenje i logiku nemačkog Saveznog ustavnog suda izražene u čuvenoj presudi o ustavnosti Ugovora iz Lisabona. Pored normativnih razmatranja, tekst sadrži i kraći empirijsko-politički deo o dosadašnjem usponu evroskepticizma i njegovoj eventualnoj perspektivi. Autorka zaključuje da možemo govoriti o uslovnoj uzajamnoj legitimizaciji evroskepticizma i Evropskog parlamenta.
Ključne reči: evroskepticizam, Evropski parlament, demokratski deficit, demokratska legitimizacija, reforma izbornog sistema, degresivna proporcionalnost