MEĐUNARODNI PROBLEMI
INTERNATIONAL PROBLEMS
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
UDK 327(497.16)
Biblid: 0025-8555, 77(2025)
Vol. 77, No 3, str. 439-466
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2503439S
Review article
Primljeno: 07 Jul 2025
Prihvaćeno: 10 Sep 2025
CC BY-SA 4.0
Šorović Mira (University of Donja Gorica, Podgorica, Montenegro), mira.sorovic@udg.edu.me
Ovaj članak proučava crnogorsku političku i spoljnopolitičku transformaciju u periodu između 1997. i 2000. godine, fokusirajući se na njen postepeni zaokret u odnosu na usklađivanje sa Srbijom, ka sve nezavisnijoj međunarodnoj orijentaciji. Hipoteza je da je do ove promene došlo usled uvođenja unutrašnjih političkih promena i razvojem crnogorskog identiteta kao zasebnog političkog aktera, oblikovanog ključnim regionalnim događajima, kao što su kosovsko pitanje i NATO intervencija. Istraživanje se oslanja na tri teorijska okvira: konstruktivizam, koji ističe ulogu identiteta i političke naracije prilikom oblikovanja spoljne politike; federalizam koji objašnjava unutrašnje tenzije; i teorije koje se bave načinima na koje male države manevrišu u složenim regionalnim konfliktima kako bi očuvale svoju autonomiju. Cilj istraživanja je razumeti kako su unutrašnji i međunarodni faktori međusobno isprepletani u redefinisanju diplomatskog ponašanja i strateških izbora Crne Gore. Korišćena je kvalitativna, istorijsko-analitička metodologija, koja se oslanja na primarne i sekundarne izvore kako bi se ispratila ova evolucija. Istraživanje pokazuje da crnogorski zaokret nije bio samo reaktivan, već dio šire redefinicije njenog identiteta i spoljne politike, čime su postavljeni temelji za budući put ka državnosti i međunarodnom priznanju.
Ključne reči: Crna Gora, Srbija, Jugoslavija, Demokratska partija socijalista, Milo Đukanović, diplomatija