MEĐUNARODNI PROBLEMI
INTERNATIONAL PROBLEMS
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU
SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS
EST. 1949
UDK 341.217.02(4-672EU:497.11)
Biblid: 0025-8555, 77(2025)
Vol. 77, No 4, str. 643-667
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2504643L
Pregledni rad
Primljeno: 18 Sep 2025
Prihvaćeno: 10 Nov 2025
CC BY-SA 4.0
Lopandić Duško (Faculty of Law for Commerce and Judiciary, University Business Academy in Novi Sad, Novi Sad, Serbia), dulopand@yahoo.com.br
Osnovni fokus ovog rada jeste sagledavanje koraka na evropskom putu Srbije u kontekstu višegodišnjih kriza funkcionisanja Evropske unije, ali i njene pojačane geopolitičke odlučnosti od 2022. naovamo. Iako je tokom poslednjih godina došlo do načelnog konsensusa unutar Evropske unije (EU) oko potrebe reformi i proširenja, ovaj proces ide sporo i uz ozbiljna sporenja između država članica. Imajući u vidu navedeno, autor postavlja hipotezu da Srbija, uprkos povoljnijem kontekstu za proširenje ne može da računa na pristupanje Uniji bez zaustavljanja demokratske erozije i ubedljivih koraka u ispunjavanju kriterijuma iz Kopenhagena. Autor to pojašnjava činjenicom da, uprkos geopolitičkom osvešćenju Unije, ne postoji prostor za pristupanje kandidata koji prolaze kroz demokratsko nazadovanje, budući da to predstavlja otežavajući faktor za strukturu i funkcionisanje evropskih institucija i politika, koje su i same periodično izložene kriznim manifestacijama i fenomenima. Pored navedenog, autor primećuje i sve jači značaj zajedničke spoljne i bezbednosne politike, koja predstavlja otežavajući faktor usklađivanja za Srbiju, za razliku od drugih kandidata za članstvo. Navedenu problematiku autor sagledava u teorijsko-pojmovnom kontekstu višestrukih kriza funkcionisanja EU i diferencijacije, uz analizu sadržaja evropskih izveštaja i dokumenata. Autor navodi i da aktuelna kriza u Srbiji pokazuje da zemlja beleži novo značajno kašnjenje u pogledu mogućnosti ostvarivanja članstva u Uniji, te da je teško očekivati da će bez radikalnije promene sadašnjeg stanja na planu funkcionisanja vlasti, demokratizacije i pravne države Srbija biti u stanju da se tokom ove decenije prilagodi dinamici proširenja Evropske unije.
Ključne reči: institucionalne reforme, Kopenhaški kriterijumi, Zapadni Balkan, evropske integracije, Srbija, politička kriza