MEĐUNARODNI PROBLEMI

INTERNATIONAL PROBLEMS


NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU

SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS

EST. 1949

UDK 349.6:551.583
Biblid: 0025-8555, 72(2020)
Vol. 72, No 3, str. 467-498
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2003467T

Originalni naučni rad
Primljeno: 23 Mar 2020
Prihvaćeno: 08 Jun 2020

„KLIMATSKA PRAVDA” I PARISKI SPORAZUM O KLIMI U SVETLU CILJEVA SMANJENJA EMISIJA GASOVA SA EFEKTOM STAKLENE BAŠTE

TODIĆ Dragoljub (Redovni profesor u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, Beograd), dtodic@ymail.com

Cilj rada je utvrđivanje zajedničkih elemenata i sličnosti u odnosu država prema ostvarivanju ciljeva iz Pariskog sporazuma o klimi u kontekstu „klimatske pravde”. U uvodnom delu rada se ukazuje na složenost, karakteristike i značaj klimatskih promena, kao globalnog problema, i daju naznake o metodološkom pristupu. Centralni deo rada je posvećen razmatranju teorijskih i normativnih aspekata „klimatske pravde”. Autor razmatra pitanje „pravednog” učešća država u borbi protiv klimatskih promena, a pre svega učešća država u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte. Sagledavaju se udeo država u globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte i indeks klimatske ranjivosti i ciljevi koje su one definisale u pogledu smanjenja tih emisija u skladu sa Pariskim sporazumom o klimi. Države su grupisane u pet grupa: države u okruženju Srbije, države čiji su pokazatelji emisija slični pokazateljima Srbije, države najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, države najmanji emiteri ovih gasova i države koje su najugroženije usled klimtskih promena. Autor zaključuje da postoji dvostruki raskorak: raskorak između globalnog cilja i nacionalnih ciljeva postoji i raskorak u okviru nacionalno određenih ciljeva. Autor konstatuje da postoje izvesni zajednički elementi u nacionalnim ciljevima smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali zbog neujednačenosti i razlika u načinu iskazivanja ciljeva smanjenja tih emisija izvlačenje preciznijih zaključaka nije pouzdano. Takav odnos prema klimatskim promenama u međunarodnoj zajednici ostavlja izvestan prostor za fleksibilniji odnos u definisanju nacionalnih ciljeva Srbije, uz rezerve zbog obaveza koje su povezane sa kandidaturom za članstvo u Evropskoj uniji.

Ključne reči: klimatske promene, „klimatska pravda”, klimatska ranjivost, princip zajedničke ali različite odgovornosti, životna sredina, Pariski sporazum o klimi, ciljevi smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, nacionalno utvrđeni doprinosi, Srbija