MEĐUNARODNI PROBLEMI

INTERNATIONAL PROBLEMS


NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU

SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS

EST. 1949

UDK 327(73:497.1)\"1961\"
Biblid: 0025-8555, 76(2024)
Vol. 76, No 3, str. 449-473
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2403449M

Original article
Primljeno: 14 Jul 2024
Prihvaćeno: 05 Sep 2024
CC BY-SA 4.0

Da li su ambasadori stvaraoci ili samo sprovodioci nacionalnih interesa? Džordž Frost Kenan i Konferencija nesvrstanih u Beogradu 1961. godine

Mišić Saša (University of Belgrade – Faculty of Political Sciences, Belgrade, Serbia), sasa.misic@fpn.bg.ac.rs
Živojinović Dragan (University of Belgrade – Faculty of Political Sciences, Belgrade, Serbia), dragan.zivojinovic@fpn.bg.ac.rs

Džordž Frost Kenan bio je jedan od najpoznatijih spoljnopolitičkih mislilaca i stratega u razdoblju Hladnog rata. Međutim, u pogledu praktičnih dostignuća bio je daleko manje uspešan. Prva Kenanova ambasadura u Moskvi (1952) bila je okončana posle samo četiri i po meseca, jer ga je Staljin proglasio za personu non grata. Na sličan način, ni kao ambasador u Jugoslaviji (1961-1963) nije bio bolje sreće, podnevši ostavku pre kraja mandata. Istraživačko pitanje ovog rada je sledeće: Da li je Džordž Kenan bio odlučilac ili samo izvršilac američkih nacionalnih interesa u Jugoslaviji tokom njegovog mandata kao ambasadora? Da li je pravio razliku u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Jugoslavije, ili je samo bio birokrata koji je primenjivao odluke svojih nadređenih? Naš odgovor i glavna teza našeg rada je da je Kenan došao u Jugoslaviju sa uverenjem da može da odlučujuće utiče na kreiranje politike prema Jugoslaviji i da su ga Jugosloveni prihvatili sa istim takvim uverenjem. Ipak, posle Titovog govora na Konferenciji nesvrstanih u Beogradu 1961. godine, tokom narednih nekoliko meseci, Kenan je ostao usamljen, bez suštinske podrške svoje Vlade i bez razumevanja svojih jugoslovenskih domaćina. Članak se sastoji iz dva dela: u prvom delu opisaćemo Kenanovo shvatanje koncepta nacionalnog interesa dok ćemo se u drugom delu fokusirati na Kenanovu ambasaduru u Jugoslaviji pre i neposredno posle Konferencije nesvrstanih u Beogradu 1961. godine.

Ključne reči: nacionalni interes, ambasadori, spoljna politika, diplomatija, Sjedinjene Američke Države, Jugoslavija, spoljna politika Sjedinjenih Američkih Država, Josip Broz Tito, Pokret nesvrstanih