MEĐUNARODNI PROBLEMI

INTERNATIONAL PROBLEMS


NAUČNI ČASOPIS INSTITUTA ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU

SCIENTIFIC JOURNAL OF THE INSTITUTE OF INTERNATIONAL POLITICS AND ECONOMICS

EST. 1949

UDK 341:349.6:342.7
Biblid: 0025-8555, 78(2026)
Vol. 78, No 2, str. 465-513
DOI: https://doi.org/10.2298/MEDJP2602465N

Review article
Primljeno: 08 Nov 2025
Prihvaćeno: 27 Mar 2026
CC BY-SA 4.0

Od principa do prakse: klimatska pravda u savremenoj jurisprudenciji o klimatskim promenama

Nikolić Popadić Sofija (Institute of Social Sciences, Belgrade, Serbia), snikolic@idn.org.rs
Stjelja Ivana (Institute of Social Sciences, Belgrade, Serbia), istjelja@idn.org.rs

Posledice klimatskih promena nisu ravnomerno raspoređene, te oni koji najmanje doprinose klimatskoj krizi često snose najteže posledice. Stoga klimatske promene ne treba posmatrati isključivo kao ekološki problem, već i kao veliki izazov za ljudska prava i ravnopravnost. Ovaj članak analizira pojam i osnovne elemente klimatske pravde, oslanjajući se na teorijski okvir ekološke pravde koji je razvijao Dejvid Šlosberg. Jedno od ključnih istraživačkih pitanja odnosi se na to u kojoj meri je koncept klimatske pravde prepoznat u međunarodnim klimatskim sporazumima. Istraživanje pokazuje da je u okviru međunarodnog pravnog okvira distributivna pravda samo delimično prepoznata, da se ostvarivanje procesnog elementa klimatske pravde može oslanjati pretežno na nacionalni pravni okvir, kao i na komplementarne međunarodne ekološke propise, dok pravda kao društvena prepoznatljivost uglavnom ostaje na teorijskom nivou, što naglašava značaj instrumenata ljudskih prava. Analiza u okviru ovog istraživanja obuhvata i odabrane slučajeve klimatskih parnica, sa ciljem da se ispita kako se u sudskim odlukama reflektuju distributivna pravda, procesna pravda i pravda kao društvena prepoznatljivost. Značajne odluke međunarodnih i nacionalnih sudova pokazuju da države imaju obavezu da svoje politike usklade sa ciljevima u oblasti klimatskih promena. Istraživanje dodatno ističe ključnu ulogu građana i civilnog društva u dostizanju klimatske pravde kroz sudske postupke, pri čemu oni deluju kao centralni akteri u pozivanju država na odgovornost za sprovođenje obaveza u vezi sa ublažavanjem i prilagođavanjem klimatskim promenama.

Ključne reči: sudska praksa u oblasti klimatskih promena, Pariski sporazum, klimatske parnice, ljudska prava, ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje